(AGENPARL) – Fri 25 April 2025 * Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj * **
Zagreb, 25. travnja 2025.
PREMA PRIUŠTIVIJEM STANOVANJU U EUROPSKOJ UNIJI I HRVATSKOJ *
U kojoj mjeri se stambena kriza u EU-u može rješavati zajedničkim EU mjerama, koje su specifičnosti hrvatskog konteksta i kako učinkovito koristiti nekretnine u javnom vlasništvu – samo su neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu „Prema priuštivijem stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj“*.
U organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj *na panelu su sudjelovali eurozastupnici Posebnog odbora za stambenu krizu Nikolina Brnjac *(HDZ, EPP) i Gordan Bosanac *(Možemo, Zeleni / ESS), predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović*, znanstvena istraživačica na Arhitektonskom fakultetu u Kasselu Iva Marčetić *kao i direktorica tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu Vedrana Likan*.
Zastupnica Nikolina Brnjac *(HDZ, EPP) je istaknula kako u EU-u 10 % građana troši više od 40 % prihoda na stanovanje, što znači za njih ono zapravo nije priuštivo. “Riječ je ogromnom izazovu, posebno za mlade ljude te obitelji s nižim i srednjim prihodima”, kazala je. Zastupnica je također upozorila da se sa stambenom krizom suočavaju sve EU države članice, ali uz različite okolnosti. “Zato je u konačnici priuštivo stanovanje u nacionalnoj ingerenciji. Ali u EU-u moramo imati koordinirani pristup, moramo raditi reviziju zakonodavstva koje utječe na stambenu politiku i otvoriti fondove koji se do sada nisu koristili za priuštivu gradnju”, zaključila je Brnjac.
Zastupnik Gordan Bosanac *(Možemo, Zeleni /ESS) je istaknuo kako u mnogim EU državama ima dovoljno stambenih jedinica koje trenutačno nisu u funkciji jer je ulaganje u nekretnine glavni mehanizam zarade. „Te nekretnine trebamo osloboditi, a alat je u domeni porezne politike svake članice. Važno je također voditi računa o izgradnji javnih stambenih jedinica. To bi dobro došlo i u Hrvatskoj: da gradovi budu vlasnici ili da postoji nacionalni stambeni fond. Tu je novac iz EU-a ključan. No novog novca nema do 2027. pa sada radimo na prenamjenama“, kazao je Bosanac. Dodao je također da socijalno stanovanje mora biti visoko na listi prioriteta te da mnoge članice za ovu kategoriju nisu iskoristile mogućnosti iz postojećih EU programa.
Vedrana Likan* (Colliers) govorila je o tri kategorije stanovanja: socijalnom, koje nije samo za zaštićene skupine, zatim priuštivom – namijenjenom radničkom stanovništvu – te komercijalnom, tržišnom stanovanju, kojim vlada kapital. Ustvrdila je da se kroz urbanizam može regulirati i propisati da na određenoj lokaciji ima određeni dio za svaku od ovih kategorija.
Iva Marčetić *(Arhitektonski fakultet u Kasselu) smatra da su gradovi već dovoljno izgrađeni te da bi se trebalo raditi na tome da nekretnine koje se trenutačno ne koriste postanu dio stambenog fonda. „Međutim to je politički „pipava“ tema. Ona znači neki vid prisile da se privatno vlasništvo stavi u funkciju stanovanja, u nešto što društvu donosi dobitak“, kazala je Marčetić te istaknula kako je riječ o iskorištavanju onoga što već imamo.
Dubravko Ranilović *(Udruženje poslovanja nekretninama, HGK) pozdravio je donošenje Nacionalnog plana stambene politike Hrvatske do 2030. ustvrdivši kako je riječ o dobrom prvom koraku. Napomenuo je da je je došlo do porasta prijave najma od strane građana od početka godine, što je pripisao učinku Vladinih mjera.
Uvodno su se okupljenima obratili Maja Ljubić Kutnjak *(voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj), Tomislav Jukić *(Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) te videoporukom zastupnik Marko Vešligaj *(SDP, S&D; Posebni odbor za stambenu krizu). Vešligaj je istaknuo kako bi najmanje 50 milijardi eura godišnje iz EU blagajne trebalo biti usmjereno na stambene politike te da stanovanje nije mehanizam za profit već temeljno ljudsko pravo.
Kontekst*
Budući da se građani u različitim europskim članicama suočavaju s visokim cijenama i nedostatkom priuštivih domova, Europska komisija u ovom je mandatu prvi put uspostavila funkciju povjerenika za stanovanje, a Europski parlament privremeno ustanovio Posebni odbor za stambenu krizu u EU-u. Zadaća odbora je mapirati stambene potrebe, analizirati postojeće stambene politike i djelotvornost Unijinih resursa kao i utjecaj špekulativnih praksi te iznijeti preporuke i dati doprinos europskom planu pristupačnog stanovanja i europskoj strategiji za stanogradnju.
Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja pogađa posebno mlade koji iz materijalnih razloga često odgađaju samostalan život. Prema podacima Eurostata, mladi u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom u prosjeku s 26,3 godine, uz velike razlike između pojedinih članica. Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma bilježi Hrvatska, gdje mladi u prosjeku odlaze tek s 31,8 godina. Visoku prosječnu dob imaju i Slovačka (31 godina), Grčka (30,6 godina), Španjolska (30,4 godine) te Italija (30 godina). S druge strane, zemlje Skandinavije prednjače po ranoj dobi napuštanja roditeljskog doma. U Finskoj mladi odlaze u prosjeku s 21,4 godine, što je najniža prosječna dob u EU-u, a slijede je Danska (21,8 godina) i Švedska (21,8 godina).
Poveznice * *
Privremeni odbor za stambenu krizu u EU-u
https://www.europarl.europa.eu/committees/hr/hous/home/highlights [1]
EP think tank: Koordinirani EU pristup stanovanju (video)
https://multimedia.europarl.europa.eu/en/video/eprs-a-coordinated-eu-approach-to-housing_EP180318 [2]
_____________________________________________________________________________________
Maja LJUBIĆ KUTNJAK  *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [3]
Barbara PERANIĆ *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
____________________________________________________________________________________