(AGENPARL) – mar 27 febbraio 2024 Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj *
* STRASBOURG – PLENARNA SJEDNICA*
* 27. velja?e 2024.
* **
* **
OBNOVA PRIRODE: EU PARLAMENT DONIO ZAKON O OBNOVI 20 % KOPNENIH I MORSKIH PODRU?JA
•    Države ?lanice moraju obnoviti barem 30 % staništa u lošem stanju do 2030., 60 % do 2040. te 90 % do 2050. godine
•    Ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu biti privremeno suspendirani u iznimnim okolnostima
•    Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju
Novim zakonom postavlja se cilj obnove barem 20 % kopnenih i morskih podru?ja Unije do 2030. i svih narušenih ekosustava do 2050.*
Cilj zakona – o kojem je postignut dogovor s državama ?lanicama – je obnoviti narušene ekosustave Unije, doprinijeti postizanju ciljeva EU-a u podru?ju klime i biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost opskrbe hrane.
Kako bi se postigli sveukupni ciljevi Unije, države ?lanice do 2030. godine moraju vratiti u dobro stanje barem 30 % staništa obuhva?enih novim zakonom (od šuma, travnjaka, mo?varnih podru?ja do rijeka, jezera i dna prekrivenih koraljima). Udio raste na 60 % do 2040. te 90 % do 2050. godine. U skladu sa stajalištem Parlamenta, do 2030. države ?lanice bi trebale dati prioritet podru?jima mreže Natura 2000 [1] . Nakon što ih vrate u dobro stanje, države ?lanice morat ?e osigurati da se ta podru?ja znatno ne naruše. Uz to, morat ?e usvojiti nacionalne planove obnove s detaljnim mjerama za postizanje tih ciljeva.
Poljoprivredni ekosustavi*
Kako bi poboljšale biološku raznolikost poljoprivrednih ekosustava, države ?lanice morat ?e posti?i napredak u dvama od triju sljede?ih pokazatelja: indeksu populacije travnja?kih leptira [2], udjelu poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti [3] te zalihama organskog ugljika u mineralnim tlima pod usjevima. Potrebne su i mjere za pove?anje indeksa populacije poljskih ptica [4] jer su one dobar pokazatelj sveukupnog stanja biološke raznolikosti.
Budu?i da je obnova isušenih tresetišta jedan od troškovno naju?inkovitijih na?ina za smanjenje emisija u poljoprivrednom sektoru, države ?lanice moraju obnoviti barem 30 % isušenih tresetišta (i ponovno natopiti barem ?etvrtinu njih), 40 % do 2040. i 50 % do 2050. (i ponovno natopiti barem tre?inu njih). Ponovno natapanje ostat ?e dobrovoljno za poljoprivrednike i privatne vlasnike zemljišta.
Kao što je Parlament tražio, zakonom se predvi?a tzv. mehanizam hitnog ko?enja pa se ciljevi za poljoprivredne ekosustave mogu suspendirati u iznimnim okolnostima ako do?e do znatnog smanjenja zemljišta potrebnog za dostatnu proizvodnju hrane za potrebe EU-a.
Drugi ekosustavi*
Zakonom se tako?er traži poboljšanje pokazatelja u šumskim ekosustavima i sadnja tri milijarde dodatnih stabala. Države ?lanice morat ?e obnoviti barem 25 000 km rijeka i pretvoriti ih u neregulirane vodotoke te osigurati da ne do?e do neto gubitka gradskih zelenih površina i prekrivenosti gradova krošnjama stabala [5] u ukupnom nacionalnom podru?ju.
Izjava*
Nakon glasanja izvjestitelj César Luena [6] (S&D, Španjolska) izjavio je: „Danas je važan dan za Europu jer prelazimo sa zaštite i o?uvanja prirode na njezinu obnovu. Novi zakon pomo?i ?e nam u ispunjavanju raznih me?unarodnih obveza EU-a u podru?ju okoliša. Cilj zakona je obnoviti narušene ekosustave poštuju?i poljoprivredni sektor i omogu?uju?i fleksibilnost državama ?lanicama. Želio bih zahvaliti znanstvenicima za pružanje znanstvenih dokaza i borbu protiv poricanja klimatskih promjena te mladima što nas podsje?aju da nema planeta B ni plana B.”
Sljede?i koraci*
Tekst dogovoren s državama ?lanicama usvojen je s 329 glasova za, 275 protiv i 24 suzdržana. Nakon što ga prihvati i Vije?e, bit ?e objavljen u Službenom listu Europske unije i 20 dana poslije stupit ?e na snagu.
Kontekst*
Više od 80 % europskih staništa je u lošem stanju. Komisija je 22. lipnja 2022. predložila zakon o obnovi prirode [7] kako bi pridonijela dugoro?nom oporavku narušene prirode na kopnenim i morskim podru?jima EU-a, postizanju ciljeva u podru?ju klime [8] i biološke raznolikosti [9] te ispunjenju me?unarodnih obveza EU-a, posebice u sklopu Globalnog okvira za biološku raznolikost iz Kunminga i Montreala [10] . Prema podacima Komisije [11], novi zakon donijet ?e znatne gospodarske koristi jer ?e svaki uloženi euro ostvariti korist od barem osam eura.
Ovaj zakon je odgovor na o?ekivanja gra?ana o zaštiti i obnovi biološke raznolikosti, krajobraza i oceana iznesenima u prijedlogu 2. mjerama 1. i 3. – 5. zaklju?aka Konferencije o budu?nosti Europe [12] .
Poveznice*
https://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/texts-adopted.html [13]
Datoteka postupka
https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2023/0199(COD)&l=en [14]
Rezultati poimeni?nog glasovanja bit ?e dostupni ovdje
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/PV-9-2024-02-27-RCV_EN.html [15]
https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document/EPRS_ATA(2024)759586 [16]
Istraživanje Europskog parlamenta: Uredba EU-a o obnovi prirode: postavljanje obvezuju?ih ciljeva za zdrave ekosustave (listopad 2022.)
https://www.europarl.europa.eu/thinktank/hr/document/EPRS_BRI(2022)738183 [17]
Multimedijski centar Europskog parlamenta: Besplatne fotografije, videomaterijali i audiomaterijali
https://multimedia.europarl.europa.eu/hr [18]
______________________________________________________________________________________
Maja LJUBI? KUTNJAK  *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [19]
Barbara PERANI? *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
(+385) 1 4880  233
____________________________________________________________________________________