(AGENPARL) – mer 07 febbraio 2024 Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj *
* STRASBOURG – PLENARNA SJEDNICA*
* 7. velja?e 2024.
* **
* **
Parlament podržao nove genomske tehnike za zelenu tranziciju poljoprivrede
•    Jednostavniji postupak za biljke dobivene novim genomskim tehnikama (NGT) koje su ekvivalentne konvencionalnim biljkama
•    Za ostale biljke dobivene tim tehnikama potrebno je odobrenje i obavezno ozna?ivanje
•    Europska agencija za sigurnost hrane ocijenila je mogu?e sigurnosne rizike novih genomskih tehnika
Kako bi prehrambeni sustav bio održiviji i otporniji, zastupnici su podržali jednostavnija pravila za biljke dobivene novim genomskim tehnikama koje su ekvivalentne konvencionalnim biljkama.
Parlament je s 307 glasova za, 263 protiv i 41 suzdržanih donio stajalište za pregovore s državama ?lanicama o prijedlogu Komisije [1] o novim genomskim tehnikama (NGT) kojima se mijenja genetski sastav organizma.
Cilj je pove?ati održivost i otpornost prehrambenog sustava razvojem poboljšanih biljnih sorti koje su otporne na klimatske promjene i nametnike te daju više prinose ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida.
Trenuta?no sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama podliježu istim pravilima kao i genetski modificirani organizmi ( GMO [2] ). Zastupnici su suglasni s prijedlogom da se uvedu dvije kategorije biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama sa zasebnim pravilima. Biljke koje se smatraju istovrijednima konvencionalnim biljkama (1. kategorija) bile bi izuzete od zahtjeva zakonodavstva o genetski modificiranim organizmima [3], dok bi biljke 2. kategorije i dalje podlijegale strožim zahtjevima.
Zastupnici se tako?er slažu da bi sve biljke dobivene novim genomskim tehnikama trebale biti zabranjene u ekološkoj poljoprivredi jer njihovu kompatibilnost tek treba prou?iti.
Biljke 1. kategorije*
Za biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije zastupnici žele izmijeniti dopušteni opseg i broj modifikacija da bi se takva biljka smatrala ekvivalentnom konvencionalnoj biljci. Kako bi se osigurala transparentnost, sjeme takvih biljaka mora biti prikladno ozna?eno, a na internetu treba objaviti popis svih biljaka 1. kategorije.
Iako se ne uvodi obvezno ozna?ivanje biljaka 1. kategorije, zastupnici traže da Komisija podnese izvješ?e o razvoju percepcije potroša?a i proizvo?a?a o novim tehnikama sedam godina nakon što propis stupi na snagu.
Biljke 2. kategorije*
Za biljke 2. kategorije Parlament želi zadržati ve?inu zahtjeva iz propisa o genetski modificiranim organizmima, koji su me?u najstrožima na svijetu, uklju?uju?i postupak odobravanja i obvezno ozna?ivanje.
Kako bi se potaknuo prihvat takvih biljaka, zastupnici su pristali na ubrzavanje postupka procjene rizika biljaka 2. kategorije koje bi trebale doprinijeti održivijem poljoprivredno-prehrambenom sustavu, ali naglašavaju da treba poštovati na?elo predostrožnosti [4] .
Zabrana patentiranja biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama*
Parlament želi u potpunosti zabraniti patentiranje svih biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama te povezanog biljnog materijala, dijelova, genetskih informacija i obilježja procesa kako bi se izbjegli pove?ani troškovi, pravna nesigurnost i nove ovisnosti poljoprivrednika i oplemenjiva?a. Zatražio je i da se do lipnja 2025. izradi izvješ?e o utjecaju patenata na pristup oplemenjiva?a i poljoprivrednika raznovrsnom biljnom reprodukcijskom materijalu, kao i zakonodavni prijedlog za odgovaraju?u reviziju propisa EU-a o pravu intelektualnog vlasništva.
Izjava*
Nakon glasanja, izvjestiteljica Jessica Polfjärd [5] (EPP, Švedska) istaknula je: „Biljke dobivene novim genomskim tehnikama klju?ne su za ja?anje sigurnosti opskrbe hranom u Europi te za ‚zeleniju’ poljoprivrednu proizvodnju. Nova pravila omogu?it ?e razvoj poboljšanih biljnih sorti koje osiguravaju više prinose, otporne su na klimatske promjene ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida. Nadam se da ?e države ?lanice brzo usvojiti svoja stajališta kako bismo mogli donijeti nova pravila prije europskih izbora i dati poljoprivrednicima potrebne alate za zelenu tranziciju.”
Sljede?i koraci*
Parlament sada može zapo?eti pregovore s državama ?lanicama o kona?noj verziji teksta.
Kontekst*
Europska agencija za sigurnost hrane procijenila je mogu?e rizike [6] povezane s biljkama dobivenim novim genomskim tehnikama. Neke takve biljke ve? su stavljene ili su u postupku stavljanja na tržište izvan EU-a (npr. banane koje ne tamne, koje bi mogle smanjiti rasipanje hrane i emisije CO2, na Filipinima).
Poveznice*
https://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/texts-adopted.html [7]
Datoteka postupka
https://oeil.secure.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?reference=2023/0226(COD)&l=en [8]
Istraživanje Europskog parlamenta: Biljke dobivene novim genomskim tehnikama (na engleskom)
https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2023/754549/EPRS_BRI(2023)754549_EN.pdf
Istraživanje Europskog parlamenta: Biljke dobivene odre?enim novim genomskim tehnikama (na engleskom, francuskom, njema?kom, španjolskom, talijanskom i poljskom)
https://www.europarl.europa.eu/thinktank/hr/document/EPRS_ATA(2024)757626 [9]
Besplatne fotografije, videomaterijali i audiomaterijali
https://multimedia.europarl.europa.eu/hr [10]
______________________________________________________________________________________
Maja LJUBI? KUTNJAK  *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [11]
Barbara PERANI? *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
(+385) 1 4880  233
____________________________________________________________________________________