(AGENPARL) – mar 03 ottobre 2023 Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj * **
PLENARNA SJEDNICA – STRASBOURG *
* 3. listopada 2023.
Akt o slobodi medija: Parlament za snažniju zaštitu novinara i medijskih ku?a*
•    Države ?lanice obvezne su zaštititi medije od upletanja
•    Zabrana upotrebe špijunskog softvera protiv novinara
•    Transparentnost vlasništva nad svim medijima
•    Pravedna raspodjela državnog oglašavanja
U kontekstu rastu?ih prijetnji slobodi medija i održivosti medijskog sektora, zastupnici su donijeli stajalište o propisu koji ?e oja?ati transparentnost i neovisnost medija u EU-u.
Svojim stajalištem o Europskom aktu o slobodi medija, koje je prihva?eno s 448 glasova za, 102 protiv i 75 suzdržanih, Parlament želi obvezati države ?lanice da osiguraju medijski pluralizam i zaštite medije od državnog, politi?kog, gospodarskog ili privatnog upletanja.
Zastupnici žele zabraniti sve oblike upletanja u uredni?ke odluke medijskih ku?a te sprije?iti vanjski pritisak na novinare, primjerice prisiljavanje novinara na otkrivanje izvora, pristupanje šifriranim sadržajima na njihovim ure?ajima ili njihovo nadziranje špijunskim softverom.
Prema njihovu mišljenju, upotreba špijunskog softvera bila bi opravdana samo u krajnjoj nuždi, o ?emu bi se odlu?ivalo od slu?aja do slu?aja, te ako je naloži neovisno pravosudno tijelo u okviru istrage teških zlo?ina, npr. terorizma ili krijum?arenja ljudi.
Transparentnost vlasništva*
Kako bi ocijenio njihovu neovisnost, Parlament želi obvezati sve medije, uklju?uju?i mikropoduze?a, na objavu informacija o vlasni?koj strukturi.
Zastupnici tako?er žele da mediji, uklju?uju?i internetske platforme i tražilice, prijavljuju sredstva koja su uprihodili od državnog oglašavanja te državnu financijsku potporu. Time su obuhva?ena i sredstva iz zemalja koje nisu ?lanice EU-a.
Odredbe protiv proizvoljnih odluka velikih platformi*
Kako odluke vrlo velikih internetskih platformi [1] o moderiranju sadržaja ne bi negativno utjecale na slobodu medija, zastupnici traže uspostavu mehanizma za upravljanje nalozima za uklanjanje sadržaja. Naime, smatraju da bi platforme prvo trebale obraditi naloge kako bi razlikovale neovisne medije od izvora koji nisu neovisni. Medije bi zatim trebalo obavijestiti o namjeri platforme da ukloni ili ograni?i njihov sadržaj s rokom od 24 sata za odgovor. Ako nakon isteka tog roka platforma i dalje smatra da medijski sadržaj ne zadovoljava njezine uvjete, može ga ukloniti, ograni?iti ili slu?aj uputiti nacionalnom regulatoru na donošenje kona?ne odluke bez odga?anja. Ali ako medij koji nudi sadržaj smatra da odluka platforme nije utemeljena i da se njome potkopava sloboda medija, ima pravo slu?aj prijaviti tijelu zaduženom za izvansudsko rješavanje sporova (posrednik, ombudsman, odbor za žalbe…).
Gospodarska održivost*
Države ?lanice dužne su osigurati da javni mediji raspolažu odgovaraju?im, održivim i predvidljivim financijskim sredstvima dodijeljenima kroz višegodišnje prora?une, kažu zastupnici.
Kako bi se osiguralo da medijske ku?e ne postanu ovisne o državnom oglašavanju, predlažu ograni?enje sredstava koja se dodjeljuju pojedinoj medijskoj ku?i, internetskoj platformi ili tražilici u svrhe javnog oglašavanja na 15 % ukupne svote koju je neko tijelo u državi ?lanici odvojilo za oglašavanje. Usto zahtijevaju i da kriteriji za raspodjelu javnih sredstava budu javno dostupni.
Neovisno tijelo EU-a za medije*
Parlament tako?er traži da Europski odbor za medijske usluge, novo tijelo koje ?e biti osnovano na temelju Akta o slobodi medija, bude pravno i funkcionalno neovisan o Komisiji te da ima ovlasti djelovati odvojeno od nje. Zastupnici zagovaraju da odbor savjetuje neovisna „stru?na skupina” koja bi predstavljala medijski sektor i civilno društvo.
Izjava*
„Ne smijemo zanemariti zabrinjavaju?e stanje slobode medija diljem svijeta, jer to je trend koji utje?e i na Europu”, izjavila je izvjestiteljica Sabine Verheyen [2] (EPP, Njema?ka) uo?i glasanja. Naglasila je da mediji „nisu bilo kakva djelatnost. Osim gospodarske dimenzije, mediji doprinose obrazovanju, kulturnom razvoju i uklju?ivosti u društvu. Uz pomo? njih štite se temeljna prava kao što su sloboda izražavanja i pristup informacijama.” Izvjestiteljica je istaknula da su zastupnici europskim Aktom o slobodi medija postigli „važnu zakonodavnu prekretnicu za o?uvanje raznolikosti i slobode našeg medijskog okruženja i naših novinara” te poduzeli „važan korak u zaštiti naših demokracija”.
Sljede?i koraci*
Sada kada je Parlament usvojio svoje stajalište mogu zapo?eti pregovori s Vije?em (koje je svoje stajalište [3] usuglasilo u lipnju 2023.) o kona?noj verziji Akta.
Poveznice* *
https://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/texts-adopted.html
https://www.europarl.europa.eu/plenary/hr/debates-video.html
https://www.europarl.europa.eu/thinktank/hr/document/EPRS_BRI(2022)739202
_____________________________________________________________________________________
Maja LJUBI? KUTNJAK  *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [4]
Barbara PERANI? *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
(+385) 1 4880  233
____________________________________________________________________________________