(AGENPARL) – lun 05 giugno 2023 Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj *
Tjedna najava od 5. do 11. lipnja 2023. *
AKTIVNOSTI UREDA EUROPSKOG PARLAMENTA I PARTNERA*
Utorak, 6. lipnja u 12 sati
Konferencija za medije: Rezultati istraživanja Eurobarometra o stavovima gra?ana godinu dana prije europskih izbora
Ku?a Europe (A. Cesarca 4-6), Zagreb*
Godinu dana uo?i europskih izbora, Europski parlament objavit ?e rezultate istraživanja Eurobarometra koji otkriva što najviše brine gra?ane, jesu li optimisti?ni oko budu?nosti te imaju li povjerenja u odluke koje se donose na EU razini. Na konferenciji za medije Maja Ljubi? Kutnjak*, v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj govorit ?e o odgovorima hrvatskih ispitanika i osvrnuti se na pokazatelje o zadovoljstvu gra?ana EU mjerama za ublažavanje inflatornog pritiska i rješavanje razli?itih kriza, na njihova stajališta o koristi od EU ?lanstva, a predstavit ?e i teme koje bira?i žele nametnuti kao prioritetne budu?im kandidatima za Europski parlament.
SASTANCI ODBORA I KLUBOVA ZASTUPNIKA, BRUXELLES *
Lagarde/ESB. *Predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, održat ?e svoj kvartalni sastanak sa zastupnicima u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku [1] . Inflacija ?e biti glavna tema. Zastupnici ?e se detaljnije osvrnuti na u?inke visoke inflacije i rješenja monetarne politike vezano uz realno gospodarstvo te interakciju izme?u smirivanja inflatornih pritisaka i jam?enja financijske stabilnosti (ponedjeljak).
* Europski izbori 2024./Eurobarometar. *Kako bi zapo?eli odbrojavanje do sljede?ih izbora za Europski parlament, koji ?e se održati izme?u 6. i 9. lipnja 2024., Parlament ?e objaviti rezultate novog istraživanja javnog mnijenja. Proljetni Eurobarometar 2023. usredoto?it ?e se na potporu gra?ana demokraciji i njihovu svijest o izborima, kao i na njihove prioritete i percepciju EU-a (utorak).
Europski doga?aj za mlade 2023. *Oko 10 tisu?a mladih iz EU-a i šire sastat ?e se u Strasbourgu kako bi raspravljali o budu?nosti Europe u kontekstu rata u Ukrajini i nadolaze?ih europskih izbora. Predsjednica Metsola u petak ?e otvoriti Europski doga?aj za mlade (EYE2023) koji nudi više od tristo aktivnosti, a neke od njih mogu se pratiti online na sljede?oj poveznici [2] (petak i subota).
Pripreme za plenarnu sjednicu. *Klubovi zastupnika pripremat ?e se za plenarnu sjednicu od 12. do 15. lipnja, na kojoj ?e zastupnici me?u ostalim raspravljati i glasati o Zakonu o umjetnoj inteligenciji, kona?nom izvješ?u istražnog odbora o uporabi Pegasusa i ekvivalentnog špijunskog softvera za nadzor, krizi vode u Europi, izvu?enim poukama iz Pandorinih dokumenata, te o sigurnosti opskrbe hranom. Zastupnici ?e tako?er iznijeti svoje zahtjeve za summit EU-a od 29. do 30. lipnja, raspravljati o budu?nosti EU-a s predsjednikom Cipra Nikosom Christodoulidesom, u sklopu serije rasprava „Ovo je Europa“, te održati sve?anu sjednicu s predsjednicom Kosova, Vjosom Osmani.
Kalendar predsjednice. *Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola sudjelovat ?e u razmjeni pisama izme?u Parlamenta i Europske središnje banke, zajedno s predsjednicom ESB-a Christine Lagarde. U srijedu ?e predsjednica Metsola održati uvodni govor na ovogodišnjem summitu politi?kih liderica „Zastupljenost je važna“. Predsjednica ?e u petak u Strasbourgu otvoriti Europski doga?aj za mlade, a u subotu ?e na Malti održati uvodni govor na doga?aju „Think-In“ Centra za europske studije Wilfred Martens.
Konferencija za medije uo?i plenarne sjednice. *Služba EP-a za medije održat ?e konferenciju za novinare s glasnogovornicima klubova zastupnika u petak u 11 sati (dvorana Anna Politkovskaya, press centar, Bruxelles).
Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje [3] .
* AKTIVNOSTI HRVATSKIH ZASTUPNICA I ZASTUPNIKA** * *
SUN?ANA GLAVAK (HDZ – EPP) [4]
* Zastupnica Glavak u ponedjeljak ?e sudjelovati na sastancima Odbora za vanjske poslove (AFET) te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). U utorak ?e sudjelovati na sastancima radnih skupina kluba zastupnika EPP-a na kojima ?e biti održane pripreme za plenarnu sjednicu Europskog parlamenta u Strasbourgu sljede?eg tjedna. U srijedu ?e sudjelovati na sastanku kluba zastupnika EPP-a, dok ?e u ?etvrtak i petak sudjelovati u službenom posjetu kluba zastupnika EPP-a Vatikanu.
*Napomena: raspored parlamentarnih nestrana?kih aktivnosti zastupnika objavljujemo isklju?ivo na temelju informacija dostavljenih od strane njihovih ureda. *
U FOKUSU
* Utjecaj proizvodnje tekstila i tekstilnog otpada na okoliš *
Brza moda podrazumijeva stalnu proizvodnju novih odjevnih predmeta po vrlo niskim cijenama. Kako bi riješio problem njezinog utjecaja na okoliš i postigao kružno gospodarstvo do 2050. [5] EU želi smanjiti koli?ine tekstilnog otpada te produžiti životni ciklus i potaknuti recikliranje tekstila. Za proizvodnju tekstila potrebne su velike koli?ine vode, ali i zemljišta za uzgoj pamuka i drugih vlakana. Procjenjuje se da je globalna tekstilna i odjevna industrija 2015. potrošila 79 milijardi kubi?nih metara vode [6], dok je ukupna potrošnja cjelokupnoga gospodarstva EU-a 2017. iznosila 266 milijardi kubi?nih metara [7] . Za proizvodnju jedne pamu?ne majice prema procjenama potrebno je 2 700 litara pitke vode [8], koli?ina koju jedna osoba popije u dvije i pol godine. Tekstilni sektor tre?i je najve?i izvor degradacije vode i korištenja zemljišta [9] u 2020., kada je u prosjeku za proizvodnju odje?e i obu?e po gra?aninu EU-a bilo potrebno [10] devet kubi?nih metara vode, 400 ?etvornih metara zemlje i 391 kilogram sirovina. Procjenjuje se da su postupak bojanja i završna obrada u proizvodnji tekstila odgovorni za 20 posto globalnog * one?iš?enja * vode *. Sinteti?ka odje?a koju peremo u perilici rublja odgovorna je za 35 posto primarne mikroplastike koja se ispušta u okoliš [11] . Jednim pranjem poliesterske odje?e u perilici rublja može se ispustiti 700 tisu?a mikroplasti?nih vlakana koja mogu završiti u prehrambenom lancu. Ve?ina mikroplastike iz tekstila oslobodi se tijekom prvih nekoliko pranja, a brza moda, zbog svoje masovne proizvodnje, niskih cijena i velikih koli?ina prodaje, odgovorna je za brojna prva pranja. Pranje sintetike uzrokovalo je nakupljanje više od 14 milijuna tona mikroplastike na dnu oceana. Procjenjuje se da modna industrija uzrokuje 10 posto globalnih emisija ugljika, što je više od me?unarodnih letova i pomorskog prometa zajedno. [12] Prema podacima Europske agencije za okoliš, kupovina tekstila u EU-u 2020. proizvela je oko 270 kg emisija CO2 po osobi, *što zna?i da su tekstilni proizvodi u EU-u uzrokovali 121 milijun tona emisija stakleni?kih plinova. Promijenio se i na?in rješavanja neželjene odje?e, odjevni se predmeti ne doniraju, ve? bacaju. Manje od polovice rabljene odje?e prikuplja se za ponovnu upotrebu ili recikliranje, od ?ega se samo jedan posto reciklira u novu odje?u, djelomi?no jer su se tehnologije za recikliranje odje?e u neobra?ena vlakna tek nedavno po?ele razvijati. U razdoblju od 2000. do 2015. [13] proizvodnja odje?e se udvostru?ila, dok se prosje?na upotreba odjevnog predmeta smanjila. Europljani godišnje troše gotovo 26 kg i bacaju oko 11 kg tekstila*. Rabljena odje?a može se izvoziti izvan EU-a, ali se uglavnom (87 posto) spaljuje ili odlaže na odlagalištima. Brza moda glavni je razlog pove?anja potrošnje, koja je djelomi?no potaknuta i društvenim mrežama i industrijom koja modne trendove predstavlja ve?em broju potroša?a i brže nego u prošlosti. Strategije za rješavanje tog problema uklju?uju razvoj novih poslovnih modela za iznajmljivanje odje?e, osmišljavanje proizvoda na na?in da se olakša ponovna uporaba i recikliranje (kružni na?in), uvjeravanje potroša?a da kupuju manje odje?e bolje kvalitete (spora moda) i op?enito usmjeravanje ponašanja potroša?a prema održivijim opcijama.
EU strategija za održivi i kružni tekstil*
Kao dio akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Europska komisija predstavila je u ožujku 2022. [14] novu strategiju za borbu protiv brze mode, poticanje inovacija u sektoru i za izradu tekstila koji ?e biti trajniji, popravljiviji, te ?e se mo?i reciklirati*. Nova strategija uklju?uje nove zahtjeve ekodizajna za tekstil, jasnije informacije, putovnicu digitalnog proizvoda i poziva tvrtke* da preuzmu odgovornost i djeluju kako bi minimizirali svoj uglji?ni otisak i utjecaj na okoliš.
Zastupnici su po?etkom lipnja predložili strože mjere EU-a za zaustavljanje prekomjerne proizvodnje i potrošnje tekstila*. Pozvali su na proizvodnju tekstila u kojoj se poštuju ljudska, socijalna i radni?ka prava, kao i okoliš i dobrobit životinja. Prema Direktivi o otpadu [15], koju je Europski parlament odobrio 2018., države ?lanice do 2025. moraju uspostaviti odvojeno prikupljanje tekstila. Nova strategija Komisije uklju?uje i mjere za rješavanje problema prisutnosti opasnih kemikalija i pomo? potroša?ima pri odabiru održivih tkanina. Proizvo?a?i koji poštuju ekološke kriterije mogu svoje proizvode obilježiti znakom za okoliš EU-a [16] (EU Ecolabel), kojim se jam?i ograni?ena uporaba štetnih tvari i smanjenje one?iš?enja vode i zraka.
_____________________________________________________________________________________
Maja LJUBI? KUTNJAK  *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [17]
Barbara PERANI? *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
(+385) 1 4880  233
____________________________________________________________________________________