(AGENPARL) - Roma, 18 Dicembre 2023(AGENPARL) – lun 18 dicembre 2023 Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj * **
OBJAVA ZA MEDIJE *
* Zagreb, 18. prosinca 2023.
KONFERENCIJA: “DESETLJE?E ZASLUŽENIH PRILIKA I IZAZOVI KOJI DOLAZE”*
?lanstvo u Europskoj uniji osnažilo je Hrvatsku te joj je ponudilo dodatne alate za napredak – zaklju?ak je konferencije „Desetlje?e zasluženih prilika i izazovi koji dolaze“* koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj. U sklopu konferencije održana su dva panela na kojima se raspravljalo o sigurnosnim izazovima i migracijama te o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i EU-u.
U raspravi o Schengenu iz perspektive sigurnosti* sudjelovali su Davor Božinovi?*, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Karlo Ressler*, zastupnik u Europskom parlamentu, Siniša Hajdaš Don?i?*, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te Senada Šelo Šabi?*, viša znanstvena suradnica na Institutu za razvoj i me?unarodne odnose. Zastupnik Ressler podsjetio je da su na EU razini u tijeku pregovori o novom paketu zakona o azilu i migracijama. Me?u ostalim, jedna od ideja je i uvo?enje novog mehanizma solidarnosti koji bi državama ?lanicama dopustio fleksibilnost izme?u preuzimanja brige za procesuiranje zahtjeva za me?unarodnu zaštitu i relokacija te financijske podrške. Pregovori o novim zakonima vodit ?e se i no?as jer „postoji politi?ka volja da do?e do sveobuhvatnog dogovora koji ?e biti bolji od današnje situacije“, rekao je Ressler. Potpredsjednik Božinovi? je istaknuo kako se Hrvatska ve? godinama zalaže za promjenu EU zakonodavstva o migracijama i azilu budu?i da se ono temelji na konvenciji staroj više od 70 godina koja „ne odgovara izazovima današnjeg vremena“. Govore?i o izazovima spre?avanja nezakonitih ulazaka, naveo je kako je ove godine hrvatska policija uhitila 1 700 krijum?ara ljudi, što je 80 % više nego prošle godine. Kad je pak rije? o podrijetlu osoba koje su uhva?ene u nezakonitom ulasku u Hrvatsku, najviše je državljana Afganistana, Turske te Rusije, rekao je ministar. Panelisti su još raspravljali i o ulozi Frontexa, integraciji migranata, privla?enju talenata, suradnji s tre?im zemljama kao i ulozi politike proširenja u stabilizaciji zemalja u hrvatskom susjedstvu.
Na panelu o Hrvatskoj u eurozoni sudjelovali su Boris Vuj?i?*, guverner Hrvatske narodne banke, Sun?ana Glavak*, zastupnica u Europskom parlamentu, Ana Zori?*, ravnateljica Uprave za gospodarstvo u Ministarstvu financija, Boris Lalovac*, potpredsjednik saborskog Odbora za financije i državni prora?un te Marijana Ivanov*, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveu?ilišta u Zagrebu. Guverner Vuj?i? ustvrdio je da se koristi eura najviše vide u trenucima krize. „Da nismo uveli euro, troškovi zaduživanja države, poduze?a i ku?anstva bili bi na znatno višim razinama. Isto tako i stopa inflacije. Hrvatska sada ima znatno nižu stopu u odnosu na one EU ?lanice koje nisu uvele euro“, rekao je Vuj?i?. Zastupnica Glavak podsjetila je da je posljednje proširenje eurozone bilo 2015. godine te da „Hrvatska nije imala recentni pozitivan primjer u tom smislu. U kriznom modu uspjela je u?i u eurozonu, nakon pandemije covida, poreme?aja dobavnih pravaca, ruske agresija na Ukrajinu. Time je pokazala da je uspješna pri?a“, zaklju?ila je Glavak. Panelisti su se osvrnuli i na višak likvidnosti, poslovanje bankarskog sektora, na kamatne stope te na mjere zaštite potroša?a.
Uvodno se na konferenciji kao izaslanik predsjednika Vlade RH okupljenima obratio šef hrvatske diplomacije Goran Grli? Radman*. Podsjetio je da se od 1. sije?nja Hrvatska nalazi u samoj jezgri europskih integracija, a ujedno i u skupini od samo 16 država koje su istodobno ?lanice EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone. Istaknuo je kako o?ekuje da po?etkom 2026. Hrvatska u?e i u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). „OECD okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta i naše pristupanje ?e biti potvrda gospodarskog razvoja Hrvatske i socijalne stabilnosti. Time ?emo dovršiti pozicioniranje Hrvatske na me?unarodnoj sceni“, zaklju?io je Radman. Kazao je kako Hrvatska izuzetno uspješno koristi dobrobiti i prilike jedinstvenog tržišta Europske unije „u gospodarskoj razmjeni, mobilnosti osoba, obrazovanju, istraživanju, turizmu. To se dodatno intenziviralo ulaskom u Schengen i eurozonu“, zaklju?io je Radman. Dotaknuo se tako?er predstoje?ih europskih izbora te poru?io kako ususret njima treba ?eš?e i kvalitetnije javno komunicirati sve prednosti EU ?lanstva.
Na EU izbore u pozdravnom govoru osvrnula se i voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubi? Kutnjak* podsjetivši kako ?e se oni održati 9. lipnja 2024. Govore?i o EU ?lanstvu Hrvatske, istaknula je kako je tijekom svog europskog desetlje?a Hrvatska prošla kroz veliku transformaciju iz društvene, politi?ke i gospodarske perspektive te da su gra?ani svjesni utjecaja Unije na njihovu svakodnevicu. „Istraživanja Europskog parlamenta pokazuju da 8 od 10 gra?ana Hrvatske vidi koristi od EU ?lanstva prije svega zbog novih mogu?nosti za rad, doprinosa gospodarskom rastu zemlje te boljem standardu života, ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU ?lanicama“, ustvrdila je Ljubi? Kutnjak.
Pogledajte snimku konferencije “Destlje?e zasluženih prilika i izazovi koji dolaze” ovdje [1] .
_____________________________________________________________________________________
Maja LJUBI? KUTNJAK *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj None [2]
Barbara PERANI? *
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj
(+385) 1 4880 233
____________________________________________________________________________________
